„Muzeji, muzejska građa su važni u čuvanju nacionalnog identiteta. Bez njih ne možemo razumeti svoju prošlost, ne možemo biti spremni za budućnost. Muzeji su riznica našeg blaga, deo obrazovnog procesa svih generacija, i mesta koja nam pružaju odgovore na brojna pitanja ali i ustanove kulture kojim se predstavljamo drugima. Zato je ovaj zakon od prioritetne važnosti za kulturu Srbije i pozivam vas da ga usvojite“, poručila je Gojković narodnim poslanicima.
Gojković je naglasila da je na Zakonu isključivo radila struka i Radna grupa koju je predvodila upravnica Galerije Matice srpske Tijana Palkovljević Bugarski, kao i da „kada se polemiše o zakonu, ne polemiše se političkim vrhom Ministarstva kulture i informisanja, već sa strukom“.
Gojković je rekla da su održane javne rasprave u Novom Sadu, Nišu i Beogradu i da su određene primedbe koje su unapredile tekst Zakona prihvaćene. Gojković je objasnila da je jedna od primedbi bila vezana za formiranje Saveta za muzeje, novog tela koje će biti formirano pri Narodnom muzeju, i da je nakon javne rasprave dodatno definisan način izbora članova i uloga koju će imati, kao i da je Radna grupa istrajala da je ovaj Savet neophodan, što je podržala.
Gojković je ukazala da je veliku pažnju privuklo pitanje matičnosti, koja je ovim Zakonom prvi put definisana, i naglasila da matičnost nikada nije postojala pa ne može niko da tvrdi da mu je uzeta i dodala da je prvi put uveden termin teritorijalno nadležan muzej.
Gojković je objasnila da Muzej naivne i marginalne umetnosti, republička ustanova kulture sa sedištem u Jagodini, po mišljenju struke, bez ikakvih ličnih animoziteta, se ne može posmatrati izdvojeno iz celine likovne umetnosti, i da zbog toga ne postoji osnov za matičnost, kao i da tom Muzeju „nije oduzeta matičnost, jer nije nikada ni postojala“. Gojković je precizirala da je mišljenje struke da kao što ne postoji posebna matičnost za realizam, simbolizam ili neki drugi pravac likovne umetnosti, ne postoji ni za Muzej naivne i marginalne umetnosti, uz sve pohvale za ono što Muzej radi.
Ministarka je napomenula i da je Muzej Srpske pravoslavne crkve postojao u Nacrtu zakona, kao i da je razgovarala sa patrijarhom Porfirijem i da su se saglasili da je potrebno da se donese poseban zakon o muzejima SPC, jer ne postoje samo muzeji u Srbiji, već i izvan zemlje, u Zagrebu, Sent Andreji, odnosno čitav sistem muzeja SPC i za ovaj deo istorijske i kulturne građe bi trebalo doneti potpuno novi zakon.
Gojković je ukazala da je odmah po stupanju na dužnost tražila da ustanove dostave podatke o izvršenim revizijama, što je jedan od osnovnih uslova za sagledavanje bogatstva koje naše ustanove čuvaju, kao i da je delimično zadovoljna urađenim, ali da će ovaj novi Zakon dodatno urediti sistem zaštite muzejske građe.
Gojković je predstavila i Predlog odluke o proglašenju stare i retke bibliotečke građe i ukazala da je na listi 720 knjiga i pozvala Skupštinu Srbije da ih proglasi za kulturna dobra od izuzetnog značaja, imajući u vidu njihov poseban značaj za nauku i kulturu, kao i zbog njihove unikatnosti i retkosti. Precizirala je da je reč o knjigama pisanim rukom, odnosno štampanim u periodu od XIV do XVIII veka.