Gojković je u Narodnoj skupštini naglasila da je Zakon o kulturi sistemski zakon za oblast kulture i da svaka izmena ili dopuna bilo kog člana ovog zakona ima direktan uticaj na funkcionisanje sistema naše kulture što govori o velikom značaju ovog akta.
Gojković je ukazala da su usvojene primedbe strukovnih udruženja i da je predviđena obaveza lokalnih samouprava da plaćaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje samostalnim umetnicima, koju će one morati da poštuju. Ministarka je precizirala da je do sada postojala „čudna“ odredba da lokalne samouprave mogu da uplaćuju doprinose, što je dovelo do toga da neke to nisu činile, zbog čega se deo samostalnih umetnika fitktivno prijavljivao u lokalnim samoupravama kao što su Beograd i Novi Sad koje su redovno izmirivale ove troškove samostalnim umetnicima.
„Sada će lokalne samouprave morati da izmiruju ove obaveze i ovim se rešavaju pitanja socijalnog statusa i zdravstvene zaštite samostalnih umetnika“, ukazala je Gojković.
Gojković je ukazala da ove izmene bolje definišu izbor Nacionalnog saveta za kulturu kao važnog tela za državu i da ćemo na ovaj način dobiti telo koje će biti efikasno i aktivno.
Odgovarajući na kritike povodom izmena vezanih za Nacionalni savet za kulturu, Gojković je rekla da izgleda da onima kojima su zasmetale ove izmene, više odgovara da „nemamo Nacionalni savet za kulturu“.
Gojković je rekla da ne može da prihvati da su neki zadovoljni time što je poslednja sednica Nacionalnog saveta bila 2018. godine, i ukazala da kada pokušavate da menjate i pomerate stvari i ojačate Ministarstvo kao prirodno mesto za donošenje zakona u ovoj oblasti „imate određeni deo javnosti koji je uljuljkan, čime se remeti neki njihov ustaljeni mir“.
Gojković je ukazala da su prema izmenama i dopunama Zakona predviđeni relevantni predlagači članova Nacionalnog saveta za kulturu, kao što su Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Državni arhiv Srbije, Narodni muzej Srbije, Narodna biblioteka Srbije, Narodno pozorište, Jugoslovenska kinoteka, kao i da dva člana predlaže SANU, jednog člana Matica srpska i dva člana Nacionalni saveti nacionalnih manjina.
Gojković je napomenula da je u postupku pripreme izmena i dopuna Zakona o kulturi Ministarstvo kulture i informisanja sprovelo javnu raspravu od 1. do 20. februara i pored Beograda, Novog Sada i Niša, rasprave su održane i u Čačku i Subotici, a sugestije su mogle da se upute i elektronskim putem.
„Bilo je dosta sugestija što me raduje, jer govori da je to materija koja interesuje strukovna udruženja i sve na koje se odnosi“, ukazala je ministarka.
Gojković je navela da je prihvaćen deo predloga koji su se odnosili na potrebu da se uredi procedura izbora članova Nacionalnog saveta za kulturu i da se obezbedi prisutnost predstavnika nacionalnih manjina u ovom telu, da se precizira procedura komunikacije osnivača i upravnih odbora prilikom raspisivanja javnih konkursa za izbor direktora ustanova kulture, da se uredi procedura vođenja Registra ustanova kulture i obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje samostalnim umetnicima.
Gojković je rekla da nisu mogli biti prihvaćeni predlozi da se menjaju članovi zakona koji nisu bili predmet izmene i dopune ovog Zakona, kao ni predlozi da se ne produži rok od 30 dana od usvajanja budžeta za raspisivanje javnih konkursa budući da je sada praksa, za razliku od prethodnog perioda, da se budžet usvaja krajem novembra, tako da će konkursi svakako da budu raspisani u januaru, a ne na proleće.
Gojković je rekla da javni konkursi za finansiranje ili sufinansiranje kulturnih programa su važan instrument za vođenje kulturne politike, jer Ministarstvo samo na taj način može da finansira određene projekte, zbog čega je izuzetno važno stvoriti sve potrebne preduslove da se priprema i realizacija ovog postupka sprovede na najbolji mogući način.