Skupština Srbije i Narodna skupština Republike Srpske će 15. septembra, na Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave glasati o Zakonu o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.
Skupština Srbije i Narodna skupština Republike Srpske će 15. septembra, na Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave glasati o Zakonu o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.
Ovo će biti važan korak napred ne samo u negovanju ćirilice, već i snažna potvrda neraskidivih veza i zajedničke politike Srbije i Republike Srpske, rekla je potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković pred narodnim poslanicima, gde je obrazložila predložena zakonska rešenja.
Gojković je istakla da je cilj zakona negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma, kao i kulturnih i tradicionalnih vrednosti, i podsticanje šire upotrebe ćiriličkog pisma u javnom životu, imajući u vidu njen značaj, kao i činjenicu da je decenijama unazad na različite načine bila skrajnuta.
Gojković je napomenula da je činjenica da postoje globalni tokovi na koje jako teško možemo da utičemo, ali je isto tako jasno da prethodnih decenija nije postojala ni politička volja da se ćirilično pismo na pravi način vrednuje i ustanove adekvatne mere zaštite.
„Kao odgovorna vlast, ovim zakonom matično pismo vraćamo na mesto na kome ono treba da bude i koje ono zaslužuje“, naglasila je Gojković.
Gojković je rekla da mere za zaštitu i očuvanje ćiriličkog pisma koje novi zakon predviđa, imaju u suštini dvojaki karakter. Prve su obavezujuće, i one šire krug subjekata koji su u obavezi da koriste ćiriličko pismo. Prema predloženim rešenjima, to bi bili svi subjekti koji posluju ili obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala.
„Novim rešenjima obavezu korišćenja ćirilice imaće i privredna društava i drugi oblici organizovanja koji posluju odnosno obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala, zatim privredna društva i drugi oblici organizovanja u oblasti naučnoistraživačke delatnosti koji se ne osnivaju po propisima o javnim službama a koji posluju odnosno obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala, profesionalna i strukovna udruženja koja predstavljaju svoju oblast na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i javne medijske ustanove Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javni medijski servisi i ovim zakonom“, podvukla je Gojković.
Drugi skup mera je stimulativne prirode i pretežno je usmeren na privatni sektor i na sredstva javnog informisanja u privatnom vlasništvu, s obzirom na njihov značaj u javnom životu. Te mere, precizirala je Gojković, odnose se na mogućnost ustanovljavanja, na osnovu posebnih propisa, poreskih i drugih administrativnih olakšica za subjekte u privatnom sektoru koji se odluče da u svom radu i poslovanju koriste ćirilično pismo.
„Ono što je za nas iz Ministarstva kulture i informisanja, kao predlagača zakona, posebno bitno jeste da zakon predviđa da kulturne i druge manifestacije koje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava moraju imati logo ispisan na ćiriličkom pismu, u skladu sa propisima prema kojima se organizuju“, podvukla je ministarka kulture i informisanja.
Gojković je naglasila i da je značajna novina i osnivanje posebnog Saveta Vlade za srpski jezik, koji će sa stručnog stanovišta pratiti i analizirati stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma, kao matičnog. Pored toga, ovo telo će predlagati mere za unapređenje stanja u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma.
Ovaj zakon nije ni u kakvoj koliziji sa postojećim zakonom, niti je namera predlagača da se latinica kao pismo na bilo koji način diskriminiše, istakla je Gojković.