Pristup informacijama od javnog značaja

Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja Ministarstva kulture se, u skladu sa članom 15. stav 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (''Službeni glasnik RS'', br. 120/04, 54/07, 104/09, 36/10 i 105/21), podnosi pismeno.


Zahtev mora sadržati: naziv organa vlasti, podatke o tražiocu informacije: ime, prezime, odnosno naziv, i adresu tražioca, kao i što precizniji opis informacije koja se traži (član 15. stav 2. Zakona).


Zahtev može sadržati i druge podatke koji olakšavaju pronalaženje tražene informacije (član 15. stav 3. Zakona).

 

Tražilac ne mora navesti razloge za zahtev (član 15. stav 4. Zakona).

 

Adresa za podnošenje zahteva: Vlajkovićeva 3, 11 000 Beograd.

Adrese elektronske pošte za podnošenje zahteva: kabinet@kultura.gov.rs i/ili: marina.sinko@kultura.gov.rs.

Sa narednih linkova se mogu preuzeti navedeni dokumenti:

 

 

Ovlašćeno lice Ministarstva kulture za postupanje po zahtevu za slobodan pristup informacijama od javnog značaja: Marina Šinko, koordinatorka za pristup informacijama od javnog značaja i interno i eksterno informisanje, savetnica u Sekretarijatu Ministarstva; marina.sinko@kultura.gov.rs.

Ako zahtev ne sadrži navedene podatke (propisane članom 15. stav 2. Zakona), odnosno ako zahtev nije uredan, ovlašćeno lice Ministarstva kulture je dužno da, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, bez nadoknade, pouči tražioca kako da te nedostatke otkloni, odnosno da dostavi tražiocu uputstvo o dopuni (stav 5. član 15. Zakona).

Ako tražilac ne otkloni nedostatke u roku koji mu odredi Ministarstvo, a koji ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana prijema uputstva o dopuni, a nedostaci su takvi da se po zahtevu ne može postupati, Ministarstvo će doneti rešenje o odbacivanju zahteva kao neurednog (stav 6. član 15. Zakona).

Pristup informacijama Ministarstvo je dužno da omogući i na osnovu usmenog zahteva tražioca koji se saopštava u zapisnik, pri čemu se takav zahtev unosi u posebnu evidenciju i primenjuju se rokovi kao da je zahtev podnet pismeno (stav 7. član 15. Zakona).

Ministarstvo može propisati obrazac za podnošenje zahteva, ali mora razmotriti i zahtev koji nije sačinjen na tom obrascu.

U skladu sa članom 16. stav 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, Ministarstvo je dužno da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, odnosno uređenog zahteva, tražioca obavesti o posedovanju informacije, stavi mu na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno izda mu ili uputi kopiju tog dokumenta.

Kopija dokumenta je upućena tražiocu danom napuštanja Pisarnice Ministarstva, odnosno danom upućivanja elektronske pošte.

Ako Ministarstvo utvrdi da se zahtev odnosi na informacije koje su sadržane u velikom broju dokumenata, usled čega bi postupanje Ministarstva u roku od 15 dana od dana prijema zahteva bilo otežano, može, u roku od sedam dana od dana prijema urednog zahteva, obavestiti tražioca o tome i ponuditi mu da zahtev precizira ili da ostvari uvid u dokumente pre nego što odredi koje su mu kopije dokumenata potrebne (član 16. stav 3. Zakona).

Ako Ministarstvo nije u mogućnosti, iz opravdanih razloga, da u roku od 15 dana od dana prijema zahteva obavesti tražioca o posedovanju informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda, odnosno uputi kopiju tog dokumenta, dužno je da, najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema urednog zahteva, tražiocu dostavi obaveštenje o razlozima zbog kojih nije u mogućnosti da po zahtevu postupi u roku od 15 dana od dana prijema zahteva i odredi naknadni rok, koji ne može biti duži od 40 dana od dana prijema urednog zahteva, u kojem će postupiti po zahtevu (član 16. stav 4. Zakona).

Ministarstvo će zajedno sa obaveštenjem (na propisanom obrascu) o tome da će tražiocu staviti na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno izdati mu kopiju tog dokumeta, saopštiti tražiocu vreme, mesto i način na koji će mu informacija biti stavljena na uvid, iznos nužnih troškova izrade kopije dokumenta, a u slučaju da ne raspolaže tehničkim sredstvima za izradu kopije, upoznaće tražioca sa mogućnošću da upotrebom svoje opreme izradi kopiju (član 16. stav 7. Zakona).

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju vrši se u službenim prostorijama Ministarstva (član 16. stav 8. Zakona).

Tražilac može iz opravdanih razloga tražiti da uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju izvrši u drugo vreme od vremena koje mu je odredilo Ministarstvo (član 16. stav 9. Zakona).

Licu koje nije u stanju da bez pratioca izvrši uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju, omogućiće se da to učini uz pomoć pratioca (član 16. stav 10. Zakona).

Ako udovolji zahtevu, Ministarstvo neće izdati posebno rešenje, nego će o tome sačiniti (na propisanom obrascu) službenu belešku (član 16. stav 11. Zakona).

Ako Ministarstvo odbije da u celini ili delimično obavesti tražioca o posedovanju informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda, odnosno uputi kopiju tog dokumenta, dužno je da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od prijema zahteva, donese rešenje o odbijanju zahteva i da to rešenje pismeno obrazloži, kao i da u rešenju uputi tražioca na pravna sredstva koja može izjaviti protiv takvog rešenja (član 16. stav 12. Zakona).

U skladu sa članom 17. stav 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju je besplatan.

Obaveze plaćanja naknade nužnih troškova izrade kopije oslobođeni su: novinari, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi obavljanja svog poziva, udruženja za zaštitu ljudskih prava, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi ostvarivanja ciljeva udruženja i sva lica kada se tražena informacija odnosi na ugrožavanje, odnosno zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine (član 17. stav 4. Zakona).

U skladu sa članom 19. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, kada Ministarstvo ne poseduje dokument koji sadrži traženu informaciju, proslediće zahtev Povereniku i obavestiće i Poverenika i tražioca o tome u čijem se posedu, po njegovom znanju, dokument nalazi.

Ako Ministarstvo po zahtevu ne postupi u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, tražilac može, u skladu sa članom 22. Zakona, izjaviti žalbu Povereniku, i to, žalbu kada se nije odlučivalo po zahtevu ("ćutanje uprave") i žalbu zbog nedobijanja traženih informacija.