Gojković je rekla da je Staro sajmište 78 godina bilo mesto sramote, mesto zaborava i stratište na koje niko ne može da bude ponosan kako je izgledalo.
„Na kraju mandata Narodne skupštine Republike Srbije 2020. godine i mene kao tadašnjeg predsednika, na inicijativu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, donet je zakon o formiranju republičke ustanove kulture Memorijalni centar 'Staro sajmište' koja je godinu dana kasnije i osnovana. Za prvu direktorku ustanove smo izabrali Krinku Vidaković Petrov koja je, zajedno sa Ministarstvom kulture, učinila da ovaj spomenik kulture danas izgleda ovako veličanstveno“, podsetila je Gojković.
Gojković je ukazala da će uskoro biti završeni svi radovi koji se odnose na centralnu kulu i da potom sledi stvaranje stalne postavke za koju se prikupljaju podaci.
„Pozivamo sve građane Beograda, Srbije i nekadašnje Jugoslavije da slobodno šalju svoje priloge, podatke o ovom mestu stradanja Jevreja, Srba i Roma, kako bi ta postavka imala svoje pravo veličanstveno izdanje. Iskreno se nadamo da ćemo iduće godine, možda upravo na ovaj važan svetski, istorijski dan sećanja na stradanje svih naroda koji su bili žrtve nacizma, fašizma i holokausta, uspeti i imati možda i otvaranje ove postavke“, rekla je Maja Gojković.
Dodala je da će se raditi i na izgradnji memorijalnog zida ispred ovog važnog istorijskog zdanja i da se prikupljaju imena i svi podaci o žrtvama koje izgubile svoje živote upravo u ovom logoru smrti „Staro sajmište” i zahvalila direktorki Memorijalnog centra Starog sajmišta na posvećenom radu zajedno sa Ministarstvom kulture, kao i Vladi Republike Srbije na podršci na ovom, kako je rekla, „fascinantnom, veličanstvenom zdanju i projektu, koje zaista izaziva velike emocije“.
Direktorka Memorijalnog centra „Staro sajmište“ Krinka Vidaković Petrov rekla je da je ova ustanova kulture posvećena pre svega istraživanju nacističkog logora na Sajmištu, koji je postojao od decembra 1941. do jula 1944, a bio najveći nacistički logor na današnjoj teritoriji Srbije kako po broju zatočenika, oko 40000, tako i po broju žrtava kojih je 17000.
„Danas, kada obeležavamo Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta, želim da istaknem da Memorijalni centar 'Staro sajmište' koji obuhvata i logor Topovske šupe, gde je stradalo 5000 jevrejskih muškaraca i jevrejski logor na Sajmištu, gde je stradalo 6500 jevrejskih žena i dece, predstavlja najjači simbol žrtava holokausta u Srbiji pod nacističkom nemačkom okupacijom, kao i buduću žižnu tačku memorijalizacije njihovog stradanja. To je važno ne samo u nacionalnom, nego i u širem okviru stradanja Jevreja u Evropi upravo stoga što nacistički logor Topovske šupe i ovaj logor na Sajmištu označavaju ranu, najraniju fazu sprovođenja konačnog rešenja u Evropi“, dodala je Vidaković Petrov.
Napomenula je da su 78 godina posle završetka Drugog svetskog rata, ne samo prva faza kada je to bio jevrejski logor, nego i druga faza kada je stradalo znatno više ljudi od kojih najviše Srba i Roma i u kojoj je bilo 32000 zatočenika, 11000 žrtava, logori i Sajmište kao mesto gde se oni nalaze, upisani na mapu nacističkih logora u Evropi i uvedeni u nacionalnu i međunarodnu kulturu sećanja.
„Misija Memorijalnog centra 'Staro sajmište' nije samo obnova logorskih zgrada. Mi smo najmlađa nacionalna ustanova u našoj zemlji sada i naš posao i naša misija je da čuvamo mesto stradanja, kao što je ovo koje je bilo zapostavljeno 78 godina, da istražujemo logor, žrtve i istorijski kontekst koji je omogućio bujanje netolerancije rasizma i genocida, da organizujemo i izvršimo edukaciju i da radimo na tome da se istina o tome širi i da se ona bolje shvati, naročito da se mlade generacije otvore prema ovim iskustvima i ovoj prošlosti i, naravno, na kraju da se borimo protiv svih pokušaja iskrivljenja činjenica o stradanju, njihovog nipodaštavanja. Naravno, i da se borimo protiv manipulacije takvim činjenicama“, zaključila je Vidaković Petrov i zahvalila Vladi republike Srbije, koja je svojom odlukom omogućila da se uradi zakon o Memorijalnom centru koji je usvojen u Skupštini a posebno potpredsednici Vlade i ministarki kulture Maji Gojković.
Rekonstrukcija Centralne kule u okviru „Memorijalnog centra“ Staro sajmište u Beogradu započeta je 27. jula 2022. godine, 78 godina nakon rasformiranja logora i 35 godina od utvrđivanja za spomenik kulture. Predviđeno je da Centralna kula bude centralni izložbeni prostor u okviru Memorijalnog centra, koji će obuhvatiti sve istorijske faze Starog sajmišta – od sajma, preko logora, do današnjih dana. Rekonstrukcija objekta „Centralne kule“ i samog Memorijalnog centra „Staro sajmište“ od izuzetnog je značaja za Republiku Srbiju odnosno za negovanje kulture sećanja.