Ističući da je izložba upriličena u okviru obeležavanja 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani u Uneskov registar nepokretne kulturne baštine od značaja za čovečanstvo i premijerno prikazana u Parizu, u sedištu Uneska 24. novembra 2024. godine, Selaković je ukazao da je potom predstavljena u Kulturno-informativnom centru Republike Srbije u francuskoj prestonici, potom u Bukureštu, Bratislavi, Temišvaru, Banja Luci, Istočnom Sarajevu i u Budimpešti a sa ciljem da naše ugroženo kulturno blago u opasnosti, koje je izloženo nasrtajima, rušenju i istorijskom falsifikovanju u prvoj polovini 21. veka vidi što veći broj naroda širom sveta.
„Od momenta kada smo počeli da otvaramo ovu izložbu na različitim meridijanima, počelo je da raste interesovanje da se ona prikaže i u Otadžbini a naša je ideja da prvi grad u kojem će ugledati svetlost dana u Srbiji ne bude ni Beograd, ni Novi Sad, ni Niš, već upravo Leskovac koji za nekoliko nedelja preuzima titulu Nacionalne prestonice kulture. U narednih mesec dana ova izložba biće dostupna svakome iz Leskovca i svakome ko kao putnik namernik dođe u Leskovac“, rekao je Selaković i apelovao na gradonačelnika i gradsku upravu da u školskoj godini izložbu vidi što više dece.
Ministar je dodao da izložba na jedan potpuno drugačiji način približava naše svetinje u opasnosti naglašavajući da je od 1999. godine do danas na našem Kosovu i Metohiji uništeno 156 crkava i manastira, 255 grobalja, da na više od 50 grobalja nije ostao ni jedan čitav spomenik a da je uz to, pred očima međunarodne javnosti ukradeno i uništeno preko deset hiljada ikona i različitih crkvenih predmeta.
Selaković je podsetio da su uz Visoke Dečane, Pećka patrijaršija, Gračanica i crkva Bogorodice Ljeviške pre dvadeset godina upisane u Unesko Registar kulturnih dobara od značaja za čovečanstvo u opasnosti i da na Kosovu i Metohiji gde su ratna dešavanja navodno prestala pre 27 godina Republika Srbija ima svetsku baštinu od značaja za čovečanstvo u opasnosti.
„Srpski narod se već nekoliko puta suočio sa nečim što ne može da ima drugo ime, osim kulturocida. Ovo zlo ne želi da uništi samo kulturu jednog naroda, već ona želi da uništi kulturu kao identitet i to do zatiranja postojanja čitavog jednog naroda. Njemu smo kao narod bili izloženi više puta u našoj istoriji, a tokom dvadesetog veka možda više nego ranije“, pojasnio je Selaković.
Prema njegovim rečima, u prvom koraku kulturocida se dešava fizičko uništenje i zatiranje kulture što je najčešće uvod u genocid ili etničko čišćenje. U drugom koraku se pribegava falsifikovanju istorije i brisanju kulture a etničko čišćenje postaje čišćenje kulture od onih kojima ta kultura izvorno pripada a u trećem koraku ono što je izbeglo uništenje i čije je poreklo uklonjeno, otima se od žrtve i prisvaja kao nasleđe zločinca.
„Ovo bi se moglo nazvati čišćenjem istorije -čišćenje istorije i prisvajanje od žrtve. Tako kulturocid na kraju postaje savršen zločin. Tome mora da se stane na put. To je misija koja nam po nuždi pripada i kojoj nas je istorija posvetila. U ime očuvanja upravo izuzetne univerzalne vrednosti istine i istorijske istine. Ova izložba stoji naspram svakog nasilja.krivotvorenja i svedoči o neophodnosti i plemenitosti misije zaštite kulturnog nasleđa, kako našeg srpskog naroda, tako i čitavog čovečanstva”, poručio je Selaković.
Ministar je istakao da je izložba je jasan signal, jasan glas i jasno opredeljenje ove generacije „za vernost i odanost kosovskom zavetu i glas da se mi niti odričemo, niti možemo odreći onoga što je vekovima naše“.
Uoči otvaranja izložbe ministar Nikola Selaković je održao sastanak Organizacionog odbora Leskovac – prestonica kulture Srbije 2026.